Show Notes
Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
More from Povijest četvrtkom
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.
Ime je dobila iz perzijskog jezika. To je prirodna tvar, tekućina, akumulirana u Zemljinoj kori. Potječe od organske tvari koja je vezana uz davno izumrle morske i kopnene organizme. Boja joj varira od svjetlo žute do tamnosmeđe boje. Ima poseban miris i po kemijskom sastavu je smjesa uglavnom ugljikovodika. Prvi je put čovjek njezino postojanje zapisao prije približno 4 000 godina. Zadnje stotinjak godina ona određuje naš život. Zbog nje se dijeli svijet, prekrajaju granice i vode ratovi. O kojoj je tekućini riječ i zašto je ona tako vrijedna da su države zbog nje spremne ratovati? To su teme Povijesti četvrtkom.
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Obično se kao godina njihovog početka uzima 1147. kada je Bernard od Clairvauxa u jednom pismu napisao: „ili će se preobratiti ili će biti izbrisani“. Četrdesetak godina prije pisar magdeburškog nadbiskupa pozvao je Sase, Francuze, Lotarinžane i Flandrijce: „ovo je vaša prigoda da spasite duše svoje i, ako to želite, steknete najbolju zemlju da na njoj živite“. Ovakvi su pozivi obično do tada upućivani kako bi se Sveta zemlja preotela od muslimana. Sada su crkveni ljudi takve pozive upućivali kako bi se križarski pohodi proširili po istoku Europe. Zašto se križarski pokret okrenuo prema Europi? Kako su i zašto križari ratovali na tom istoku? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Za sebe je jedno vrijeme govorio da je samo jedan teolog iz Messkircha. U dvadesetim godina 20. stoljeća počeli su ga nazivati „tajnim kraljem filozofije”. Za njegovo filozofiranje govorili su da je poput vihora. Taj „tajni kralj filozofije” je na iznenađenje mnogih nakon dolaska nacista na vlast prihvatio da bude izabran za rektora sveučilišta u Freiburgu,. Godinu dana dugi staž rektora i danas izaziva pažnju. Tko je taj tajni kralj filozofije? Kako je moguće da takva osoba pristane biti rektor koji će na sveučilištu provoditi politiku nacističkog režima? Je li taj tajni kralj filozofije ikada pokušao opravdati taj rektorat? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.